U fokusu - Bosna i Hercegovina

Biznisi koji su spasili gradove u propadanju: Gdje je BiH u svemu tome?

Ovaj fenomen sve češće privlači pažnju ekonomista, sociologa i političara, jer u svijetu gdje se industrije gase preko noći, upravo su inovativne poduzetničke ideje one koje donose novu nadu.

Detroit: Automobilski duh koji se vraća kroz male biznise

Detroit, nekada simbol američke industrijske moći, decenijama je bio grad u propadanju – sa masovnim iseljavanjem, kriminalom i zapuštenom infrastrukturom. Ipak, u posljednjih deset godina svjedočimo tihoj transformaciji. Ključ nisu bile velike korporacije, već lokalni biznisi – zanatlije, kafići, firme za urbanu poljoprivredu i kreativne industrije.

Na primjer, platforma Build Institute omogućila je hiljadama stanovnika da pokrenu male biznise uz podršku mentora, mikro-kredita i edukacija. Upravo su ti mikro-biznisi počeli obnavljati kvartove, vraćati ljude i stvarati nove vrijednosti.

Bologna: Grad koji je potaknuo kooperative umjesto čekanja pomoći

Bologna u Italiji dugo se borila s ekonomskom stagnacijom, ali je pronašla odgovor u jačanju zadružnog modela biznisa. Više od 4000 zadruga danas posluje u regiji Emilia-Romagna, zapošljavajući desetine hiljada ljudi. Grad je uložio u institucionalnu podršku, porezne olakšice i pravni okvir koji potiče lokalnu kooperaciju.

Rezultat? Ne samo ekonomski oporavak, već i dublji osjećaj zajedništva i kolektivne odgovornosti za lokalni razvoj.

Bilbao: Od industrijskog dima do kreativne ekonomije

Bilbao, grad u sjevernoj Španiji, bio je u ekonomskoj i ekološkoj krizi krajem 20. vijeka. Umjesto da ulažu u tradicionalne industrije koje su izdisale, odlučili su se za potpuno novi pravac – kulturnu transformaciju.

Izgradnjom Guggenheim muzeja 1997. godine, pokrenuta je lavina ulaganja u turizam, umjetnost, kreativne industrije i urbanu revitalizaciju. Danas, zahvaljujući tom strateškom riziku, Bilbao se smatra jednim od najboljih primjera kulturno-ekonomske tranzicije u Evropi.

Leskovac: Srpski grad koji je pronašao šansu u tekstilu i startupima

Leskovac je decenijama bio poznat kao centar tekstilne industrije bivše Jugoslavije. Poslije njenog kolapsa, grad je dugo bio simbol industrijske pustoši. No, pojavom nekoliko lokalnih firmi koje su pokrenule proizvodnju radne odjeće i kasnije startup zajednice, grad je krenuo ka ekonomskom oporavku.

Šta je sa BiH?

Gradovi poput Zenice, Tuzle, Prijedora ili Goražda već decenijama nose teret postindustrijskog zastoja. Ovi primjeri iz svijeta jasno pokazuju da čak i najmanji biznisi – ako se strateški podrže – mogu postati okidač sveobuhvatnog preporoda.

Ono što im je svima zajedničko jeste vizija, strpljenje i institucionalna podrška. Bez te sinergije, ni najbolja ideja ne može imati sistemski efekat. Stoga je možda pravo vrijeme da se i u BiH postavi pitanje: koji biznisi mogu spasiti naše gradove – i šta je potrebno da ih prepoznamo na vrijeme?